Uzrok raspada elektroenergetskih sistema 21. juna u cijeloj Crnoj Gori i dijelovima BiH, Albanije i Hrvatske lociran je na dalekovodima u Crnoj Gori i na granici Albanije i Grčke, navodi se u izvještaju Asocijacija evropskih mrežnih operatora ENTSO-E.
Nakon šest mjeseci istrage o uzrocima kolapsa, utvrđeno je da je prvo došlo do kvara na dalekovodu Ribarevine-Podgorica, a potom i na dalekovodu Zemblak-Kardija.
– Utvrđeno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnom udaljenošću dalekovoda od vegetacije, što je rezultiralo ispadanjem drugih dalekovoda i kolapsom napona u BiH, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj – navodi se u izvještaju.
Iako se neposredno nakon energetskog kolapsa na zapadnom Balkanu pokušavalo utvrditi jedan kvar koji je lančanom reakcijom doveo do pada napona i ispadanja cijele mreže, Asocijacija je utvrdila da su se dogodila dva kvara u razmaku od 12 minuta s istim uzrokom i posljedicama po dopremanje strujom u čak četiri države.
Razrađujući nalaz da je uzrok ispada dalekovoda vegetacija, iz Asocijacije navode da je u oba slučaja došlo do “skraćivanja udaljenosti između dalekovoda i površine ispod njega”, nakon čega se aktivirao sistem zaštite i isključio rad dalekovoda.
Sistem je pokušao ponovo automatski da se uključi, ali to nije uspjelo.
U izvještaju se ne razrađuje odgovornost operatora u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj za eventualno neodržavanje površina ispod dalekovoda, nego se najavljuje dodatno izvještavanje o junskom kolapsu do kraja 2025. godine.
S druge strane, ističu se uticaji snažne potrošnje električne energije zbog temperatura viših od 40 stepeni Celzijusovih koje su tada vladale na zapadnom Balkanu.
– Prosječna evropska temperatura za jun bila je 1,57 stepeni viša od prosjeka za period od 1991. do 2020, što je jun 2024. učinilo drugim najtoplijim junom u tom periodu – navodi se u izvještaju.
Osvrnuvši se na junsku rekordnu potrošnju struje na zapadnom Balkanu, iz Asocijacije ukazuju da je najveća cijena struje zabilježena u Albaniji od 176,32 evra za megavat-čas.
– Opterećenja odražavaju sezonske promjene i povećavaju se zbog turizma i sličnih vremenskih uslova širom regiona. Dnevna kriva opterećenja 21. juna bila je oko deset odsto viša od prosjeka radne sedmice, a ukupna potrošnja značajno raste – utvrdila je Asocijacija evropskih mrežnih operatora.
Velika potražnja za električnom energijom ključna je za razumijevanja kolapsa koji je uslijedio nakon ispada na dalekovodima u Crnoj Gori i na granici Albanije i Grčke.
Istragom je utvrđeno da je 21. juna, kao i većinu vremena na području zahvaćenom incidentom, zabilježena znatna razlika između redovne komercijalne razmjene i zabilježenih tokova do 500 megavata.
U prekogranične prebačaje uobičajenog prenosa struje taj dan izvještaj ubraja i prekoračenje izvoza električne energije iz Hrvatske u BiH za 100 megavata, dok je očekivani saldo bio uvoz u Hrvatsku iz BiH od 364 megavata.
Prema utvrđenom redosljedu kolapsa 21. juna, nakon kvarova na dalekovodima Ribarevine-Podgorica i Zemblak-Kardija u razmaku od samo 15 minuta iz sistema je ispalo 19 dalekovoda, među kojima i dalekovodi koje u cjelosti, poput dalekovoda Brinje-Pađene, ili u saradnji sa elektroprivredama susjednih država, poput dalekovoda Trebinje-Plat, održava Hrvatski operator prenosnog sistema.
Uklanjanje kvarova i ponovno uspostavljanje napajanja strujom u Crnoj Gori i dijelovima BiH, Hrvatske, Albanije i Grčke potrajali su taj dan tri sata.
Iz podataka prikupljenih u istrazi proizlazi kako do kolapsa ovakvih razmjera ne bi došlo da se u tako kratkom vremenu dogodio samo jedan kvar.
Zajednica evropskih operatora naglašava i uticaj podmorskog kabla Monita, koji povezuje elektroenergetske sisteme Crne Gore i Italije na junski kolaps.
Značaj ovoj podmorskog kabla jeste u tome što države u kojima je došlo do kolapsa nemaju u junu dovoljno svoje proizvedene električne energije, nego je moraju uvoziti.
Prvi pokušaj utvrđivanja uzroka strujnog kolapsa bio je u julu kada su se sastali operatori Crne Gore, Albanije, Grčke i BiH. Već tada se znalo da su sporna dva dalekovoda, ali se nije znao uzrok njihovog ispadanja iz mreže.
Ni izvještaj zajednice operatora ni drugi izvori ne potvrđuju uticaj navodnog požara i eksplozije koji su se, prema pisanju crnogorskih medija, dogodili 21. juna na granici Crne Gore i BiH u blizini jednog od dalekovoda.
Mediji su čak pominjali i helikoptere crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova koji su poslati na gašenje požara, ali ni ta informacija nikad nije službeno potvrđena, prenosi Јutarnji list.
RTRS.
